Što bi se dogodilo kada bi svi ljudi na svijetu postali vegetarijanci?

Znanstvenici iz Nizozemske pokušali su izračunati što bi se dogodilo kad bi 7 milijardi ljudi prestalo jesti meso. Članak donosi zanimljive brojke utjecaja takve odluke na okoliš, dok ga čitate vi naručite kod nas prefinu vegansku sarmu s pireom od amaranta i krumpira. 

Mesna industrija jedan je od glavnih uzročnika emisije štetnih stakleničkih plinova. Istraživanja pokazuju da ona proizvodi čak 14,5 posto stakleničkih plinova, što je više od cjelokupnog svjetskog prometa. Osim toga, konzumacija mesa na globalnoj razini se povećava pa čak i ljudi u siromašnijim zemljama, čim počnu više zarađivati, automatski počinju kupovati više mesa. Znanstvenici stoga upozoravaju da daljnje povećanje konzumacije mesa može imati katastrofične posljedice jer ima golem utjecaj na zagađenje Zemlje, upotrebu obradivih površina te klimatske promjene.

Smanjenje konzumacije mesa obično se svodi na bebi korake pa se tako ponegdje uvode određeni dani u tjednu bez mesa i slične akcije. No, često oni koji jedu meso postavljaju pitanje onima koji ga ne jedu: ‘Što bi bilo kada bi odjednom svi ljudi na svijetu prestali jesti meso?’

Dakako, ovakav je scenarij nemoguć, ali ljudi kao ljudi, često se pitaju: ‘Što bi bilo kad bi bilo?’ Stoga su se neki od znanstvenika odlučili pozabaviti upravo tim pitanjem – što bi bilo kad bi se sedam milijardi ljudi jedan dan probudilo i zaključilo kako je PETA cijelo vrijeme imala pravo te istog trena prestanu jesti meso?

Znanstvenici iz Nizozemske izračunali su da bi cjelokupno veganstvo (dakle da svi ljudi na svijetu ne jedu meso, ribu, mliječne proizvode ni jaja) smanjilo emisiju dušika za 17 posto, a metana za 24 posto do 2050. godine. A kada bi svi ljudi postali vegetarijanci (dakle, da ne jedu meso i ribu, ali jedu mliječne proizvode i jaja) smanjenja štetnih plinova bila bi slična. Ono što je posebno zanimljivo jest činjenica da bi zagađenje bilo mnogo manje i lakše bi ga i brže bilo postići na ovaj način, dakle prehranom, nego nametanjem raznih poreza na zagađenje ili uvođenjem novih, obnovljivih oblika energije. Dodaje se kako ovo ne bi potpuno umanjilo globalnu promjenu klime, ali bi se dogodio veliki korak prema održavanju stabilne situacije.

Kada se radi o društvenom utjecaju, onda treba znati sljedeće – proizvodnja mesa zauzima 1,4 posto svjetskog BDP-a, u toj industriji radi oko 1,3 milijardi ljudi, oko 987 milijuna su siromašni. Dakako, ostali bi bez posla, ali je realno za očekivati da bi pronašli posao u proizvodnji novih namirnica potrebnih za ljudsku prehranu.

Nadalje, danas se oko 26 posto obradivih površina na Zemlji koristi za stoku. Kada bi se te površine oslobodile, na njima bi se uzgajala biljna hrana, a također bi i pala cijena zemljišta jer bi ga trebalo manje.

Na kraju, velik utjecaj bi sve imalo i na zdravlje ljudi. Evo samo jednog podatka – zbog prevelikog korištenja antibiotika i ostalih lijekova na farmskim životinjama (kako bi se one brže debljale i bile manje bolesne) na milijune ljudi godišnje antibiotici uopće ne djeluju onda kada su im doista potrebni.

Iako je scenarij da svi ljudi postani vegetarijancima preko noći malo moguć, jedno je sigurno – zaokret u prehrani dogodit će se prije ili kasnije. Ako stanovništvo nastavi rasti ovim tempom, do 2050. godine bit će preko 9 milijardi ljudi na Zemlji, što znači da neće biti dovoljno površine za život te će se morati uzeti oko 25 posto od – životinja koje se koriste za proizvodnju mesa.

Izvorni tekst: http://vitfitlab.com/vit/sto-bi-se-dogodilo-da-svi-ljudi-na-svijetu-postanu-vegetarijanci/#