Deklaracija o svjesnosti iz Cambridgea

 

Danas, 7. srpnja 2012, na Sveučilištu Cambridge okupila se ugledna međunarodna skupina kognitivnih neuroznanstvenika, neurofarmakologa, neurofiziologa, neuroanatoma i računalnih neuroznanstvenika kako bi preispitali neurobiološke podloge iskustva svjesnosti i srodnog ponašanja ljudi i ne-ljudskih životinja.
 
Dok je komparativno istraživanje na ovu temu samo po sebi otežano zbog nemogućnosti ne-ljudskih životinja, a često i ljudi, da jasno i lako komuniciraju o svojim unutarnjim stanjima, za sljedeća zapažanja može se utvrditi da su nedvojbena:

 

•Polje istraživanja svjesnosti razvija se vrlo naglo. Razvijeno je obilje novih tehnika i strategija za ispitivanje ljudi i ne-ljudskih životinja. Posljedica je dostupnost sve više podataka, što poziva na periodičko preispitivanje prethodnih predrasuda na tom području. Istraživanja ne-ljudskih životinja pokazala su da homologni moždani sklopovi u koleraciji sa svjesnim iskustvom i percepcijom mogu biti selektivno omogućeni ili ometani kako bi se ustanovilo jesu li doista neophodni za ta iskustva. K tomu, kod ljudi, nove neinvazivne tehnike spremne su za ispitivanje koleracija svjesnosti.

 

•Čini se da neuronske podloge emocija nisu ograničene na kortikalno tijelo. Zapravo, subkortikalne neuralne mreže ljudi pobuđuju se tijekom afektivih stanja, a i kritično su važne za nastanak emocionalnog ponašanja životinja. Umjetno pobuđivanje istih moždanih regija generira odgovarajuće ponašanje i osjećajna stanja i kod ljudi i kod ne-ljudskih životinja. Gdjegod se u mozgu ne-ljudskih životinja pobudi nagonsko emocionalno ponašanje dolazi do ponašanja koje je dosljedno iskustvu osjećajnih stanja, uključujući i ona unutarnja stanja koja su protumačena kao nagrađivanje ili kažnjavanje. Duboka moždana stimulacija tih sustava kod ljudi također stvara slična afektivna stanja. Sustavi povezani s tim utjecajem koncentrirani su u subkortikalnim područjima koja obiluju neuronskim homologijama. Mlade ljudske i ne-ljudske životinje bez dijela moždane kore u vezi s vidom i sluhom zadržavaju ove funkcije mozga i uma. Nadalje, neuronski sklopovi koji podržavaju stanja ponašanja i elektrofiziološka stanja pozornosti, spavanja i odlučivanja izgleda da su se pojavili u evoluciji već u vrijeme zračenja beskralježnjaka, što se primjećuje kod insekata i glavonožnih mekušaca (na primjer, hobotnica).
 

•Čini se da su ptice svojim ponašanjem, neurofiziologijom i neuroanatomijom izrazit primjer paralelnog razvoja svjesnosti. Dokazi stupnjeva svjesnosti koji su bliski ljudskima najdramatičnije su se iskazali kod afričkih sivih papiga. Emocionalne mreže i kognitivni mikrosklopovi sisavaca i ptica djeluju daleko homolognije nego što se dosad smatralo. Štoviše, otkriveno je da određene vrste ptica pokazuju neurološke obrasce snivanja slične onima u sisavaca, uključujući REM fazu, i, kao što se pokazalo kod prugastih zeba, neurofiziološke obrasce za koje se dosad smatralo da zahtijevaju posjedovanje moždane kore kakvu imaju sisavci. Svrake su se posebno istaknule začuđujućom sličnošću s ljudima, drugim velikim čovjekolikim majmunima, dupinima i slonovima u studijama samoprepoznavanja u ogledalu.

 

•Čini se da je kod ljudi učinak određenih halucinogena povezan sa smetnjama u kortikalnoj unaprijedno-povratnoj obradi. Farmakološka intervencija kod ne-ljudskih životinja sa sastojcima za koje se zna da utječu na svjesno ponašanje ljudi može dovesti do sličnog poremećaja ponašanja kod ne-ljudskih životinja. Kod ljudi postoji dokaz koji sugerira koleraciju svjesnosti i kortikalne aktivnosti, što ne isključuje moguću suradnju subkortikalne ili rane kortikalne obrade, kao što je slučaj kod vizualne svjesnosti. Činjenica da se osjećaji ljudi i ne-ljudskih životinja mogu pobuditi iz homologne subkortikalne moždane mreže predstavlja uvjerljiv dokaz evolucijske zajedničke prvotne emocionalne značajke.
 
Proglašavamo sljedeće: 'Nepostojanje moždane kore izgleda ne sprečava neki organizam da iskusi afektivna stanja. Različiti dokazi koji se međusobno podupiru pokazuju kako ne-ljudske životinje imaju neuroanatomske, neurokemijske i neurofiziološke podloge za svjesna stanja, kao i sposobnost da pokažu namjeru u ponašanju. Ne-ljudske životinje, uključujući sisavce, ptice i mnoga druga stvorenja, uključujući i hobotnice, također posjeduju te neurološke podloge.'
 

* Deklaraciju o svjesnosti iz Cambridgea (The Cambridge Declaration on Consciousness) napisao je Philip Low, a uredili su je Jaak Panksepp, Diana Reiss, David Edelman, Bruno Van Swinderen, Philip Low i Christof Koch. Deklaraciju su javno proglasili Low, Edelman i Koch u Cambridgeu, Velika Britanija, 7. srpnja 2012. na Memorijalnoj konferenciji Francis Crick o svjesnosti kod ljudi i ne-ljudskih životinja, na Churchill College, Sveučilištu Cambridge. Deklaraciju su iste večeri potpisali sudionici na konferenciji, u prisutnosti Stephena Hawkinga, u dvorani Balfour Room u Hotel du Vin u Cambridgeu. Svečanost potpisivanja zabilježila je televizijska mreža CBS u emisiji 60 minuta.

 

Preuzeto:www.prijatelji-zivotinja.hr

Tags: