Skoči na glavni sadržaj
x

Intervju sa "Zero waste" djevojkom

Održali smo intervju u našem restoranu s Anamariom Prgomet, jednom od pokretačica „Zero waste pokreta u Hrvatskoj“. S njom je razgovarao Dalibor Marić, vlasnik restorana.

Dalibor: „Anamarija, hvala Vam na dolasku. Zanimljivi ste medijima i nama upravo zbog Vašeg odabira osobnog recikliranja maksimuma svog otpada…“

Anamarija: „Moram Vas ovdje prekinuti, naime, ja sam osoba koja otpad niti ne stvara. Štoviše, već ga dvije godine uspješno ne stvaram.“

Dalibor: „Možete li nam reći kako izgleda Vaš život bez stvaranja otpada?“

Anamarija: „Naravno, moj život izgleda divno i jednostavno. Od kada sam počela živjeti bez otpada – osjetila sam veće pročišćenje iznutra. Duhovnost mi je, kao takva, iznimno bitna no došla sam do stadija od kojeg nisam mogla dalje napredovati te sam odlučila živjeti bez otpada. Postala sam empatičnija prema planetu i cjelokupnoj božanskoj kreaciji koju je život bez otpada još više produbio.“

Dalibor: „ Možete li nam opisati kako bi takva praksa izgledala u jednom Vašem danu?“

Anamarija: „To znači da morate promijeniti svoje navike. Osobno ne odlazim u bilo koji dućan, ne kupujem u bilo kojem kvartu, već odlazim na tržnicu te tamo kupujem sve što mi treba na mjesečnoj bazi od žitarica, mahunarki kao i sjemenki u rinfuzi. Također, ne uzimam niti malene plastične vrećice, već nosim svoje platnene vrećice za voće i povrće. Moram naglasiti kako koristim kozmetiku i sredstva za čišćenje iz kućne radinosti. Vrlo je važno podržati male, lokalne proizvođače koji proizvode voće i povrće pa čak i odjeću.“

Dalibor: „Naravno. No, ipak, živimo u suvremenom i modernom dobu, kako izbjeći korištenje raznih uređaja, strojeva, itd.? Moramo se ipak susresti s otpadom.“

Anamaria: „Naravno da mi se ponekad dogodi da dođem u susret s plastičnim otpadom kada, primjerice, kupim novi punjač. No, dosjetili smo se da pokrenemo platformu “Sharing and caring“ za cijelu Hrvatsku. Najveća platforma je ovdje u Zagrebu gdje ljudi preko Facebook grupe dijele sve što više ne trebaju. To su kućanski aparati, namještaj, knjige, odjeća, potrepštine za bebe, apsolutno bilo što se jednostavno da proslijediti onome kome je u konačnici i potrebno.“

Dalibor: „Imate li kod kuće kantu za odlaganje otpada?“

Anamaria: „Nemam, imam kompost. Kompostiram sav svoj otpad od kada sam krenula živjeti bez otpada prije dvije godine - Mogu reći da je riječ od nekih 70% biootpada koji možemo vratiti planetu zemlji, on se pretvori u humus koji možemo dalje koristiti, na primjer, u vrtu. Odvoz otpada plaćam jer je naš sustav recikliranja otpadom nesavršen i ne funkcionira kao takav, poglavito za pojedince koji ne stvaraju otpad i koji, ipak, moraju plaćati. Takav je zakon, na žalost, donesen. Trenutno smo u završnoj fazi otvaranja udruge koja bi se bavila ovim pitanjima. S obzirom na to da sam veganka i kako me je upravo veganstvo dovelo do života bez otpada, smatram kako je to veoma bitan pokret za „Zero waste“ kao produžetak veganskog aktivizma - ukoliko to možemo na taj način nazvati). Unatoč tome što životinje umiru i stradavaju u klaonicama one također umiru i u svojim prirodnim staništima. Primjerice, u morima zbog prekomjerne plastike koju smo mi ljudi proizveli tako da su „Zero waste“ i veganstvo usko povezani. Iako smo vegani i samim time u manjini, naša plastika također završava u oceanima i ubija naše životinje. Samo je veganstvo u moj život došlo vrlo spontano jer sam bila vegetarijanka već sedam godina. Moram priznati da sam bila na granici u svojevrsnom „prijelaznom razdoblju“ s vegetarijanstva na veganstvo i cijelo sam vrijeme govorila kako želim tu promjenu. Na posljetku sam, doslovno, preko noći prestala konzumirati sve životinjske proizvode.“

Dalibor: „Zato Vegehop i postoji, za sve one koji su u svojevrsnoj prijelaznoj fazi te žele postati vegani a ne znaju kako, za sve one koji žele promijeniti svoje navike i vidjeti koji sve okusi i nutrijenti postoje – samo ukoliko odlučimo živjeti bez okrutnosti prema životinjama. Upravo zato, Vegehop, nazivamo showroom-om veganskog svijeta gdje pokazujemo kako itekako možemo živjeti zdravo, lijepo s veganskim načinom prehrane. To dokazuju naši gosti od košarkaša iz naših klubova preko raznih medijski istaknutih osoba kao što su političari do, primjerice, boksačice koja  je naš redoviti gost u restoranu. Drugim riječima, hvala ti što si obrazložila zašto je ovaj način prehrane najbitniji za naše čovječanstvo ukoliko želimo sačuvati ovaj planet. Možeš li nam, za kraj, dati pokoji savjet kako uopće započeti život bez otpada?“

Anamaria: „Naravno, najbolje je krenuti malenim koracima u početku te si ne zamjerati ukoliko pogriješimo. Svi znamo da moramo nositi plastične vrećice u trgovine ali mnogo puta i zaboravimo, stoga je najbolje da uvijek nosimo platnene vrećice u svojoj torbi. Isto tako, zgodno je uvijek sa sobom imati bocu za vodu koja nije plastična. Danas ima puno proizvoda od bambusa kao što su npr. četkice za zube, preporučila bih također korištenje menstrualnih čašica ili platnenih uložaka, naglasila bih kupovanje u rinfuzi kod lokalnih prodavača koji često ne mogu prodati svoje ekološki uzgojene proizvode, a mi bismo ih mogli vrlo lako podržati za nekoliko kuna više.“

Dalibor: „Hvala ti Anamaria na ovom razgovoru i na tome što promičeš veganstvo te što si i naš dragi gost.“