Intervju u Večernjem listu
Večernjakova novinarka u jednomjesečnom vegeizazovu.
Kad je priča o restoranu počela, prije 21 godinu, za veganstvo se praktički nije ni znalo. Ponuda ne da je bila oskudna, nego nikakva. Mogli smo, kako je jedan moj dobar prijatelj slikovito rekao, samo jesti kruh i zelje – kroz smijeh se početaka Vegehopa, lokala u Vlaškoj 79, prisjeća današnji vlasnik Dalibor Marić. Jedan je to od najstarijih veganskih restorana u metropoli, a nalazi se i na popisu 16 zagrebačkih ugostiteljskih objekata koji će nekolicinu sudionika globalnog izazova Veganuary, čiju su hrvatsku inačicu pokrenuli Prijatelji životinja, počastiti besplatnim ručkom. A možda će i potpisnica ovih redova biti tim među sretnicima, budući da smo se u sklopu Rezolucije Z, najvećeg ekološkog projekta u Hrvatskoj, koji je pokrenuo Večernji list, uključili u vegeizazov.
Računica za spas planeta
S obzirom na jednomjesečni vegerežim, znatiželja nas je odvela u nekoliko restorana koji, dakle, u ponudi imaju vegansku hranu. Marić kaže kako ih je danas sve više te kako se unatrag par godina dogodio pravi bum na tržištu. To je zato, objašnjava, što su ljudi shvatili da je veganska hrana baš kao i svaka druga. Zasitna, puna proteina, vitamina i ostalih vrijednih elemenata koji čovjeku trebaju, a usto je, govori ugostitelj, zdravija.
– Barem 80 posto mojih mušterija nisu ni vegani ni vegetarijanci. Jednostavno im se sviđa hrana nakon koje se ne osjećate teško. To su stari mitovi da veganska hrana nema dovoljno minerala, proteina i slično. Pa najbolji sportaši svijeta su vegani – kaže Dalibor Marić. A osim što prehrana bez mesa i drugih životinjskih proizvoda, dodaje, ima brojne koristi za zdravlje, njome jedan čovjek može učiniti veliku razliku za cijeli svijet.
– U dva desetljeća postojanja smo kao restoran spasili 243.309 životinja, uštedjeli više od milijardu i 300 milijuna litara vode te sačuvali 681.333 četvorna metra šume – ističe. Jelovnik su u Vegehopu, koji je 2013. prvi pripremio veganski domjenak u Uredu predsjednika te kuhao za tadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića, kreirali tako da su se, kažu, prilagodili ovom prostoru i navikama uz koje su ljudi odrasli. Najveća navala je, na tragu toga, na seitan pašticadu, vegesarmu i ražnjiće. Mi smo pak kušali zanimljivu i slasnu kombinaciju u kojoj su polpete od kvinoje s ciklom, mrkvom i porilukom u umaku od rajčice, pire-krumpir, pareno povrće i bundeva u tempuri. Ponuda je to jednog od 40 dnevnih menija koji su prilagođeni sezonskim namirnicama, a njih nabavljaju kod svojih već dobro znanih ekoloških proizvođača.
– Bundevu kod Đoleta, klice kod Branke, krumpir kod Milene... – ističe smiješeći se Marić
Izvor: Večernji iist - link na članak - O V D J E
Novinarka; Mateja Ježovita
