Istraživanje dokazalo kako jastozi, rakovi i hobotnice osjećaju bol i patnju
Britanska vlada nedavno je naručila analizu kojom je potvrđeno kako jastozi, rakovi i hobotnice osjećaju bol i patnju.
Zbog toga su spomenute životinje uvrštene na listu osjećajnih bića koja se nalaze pod zaštitom novog zakona o dobrobiti životinja.
Istraživanje je provedeno od strane London School of Economics i to na način da su analizirali tristotinjak znanstvenih studija kako bi procijenili dokaze o osjetilima. Zaključak istraživanja je kako glavonošci (hobotnice, sipe i lignje) i desetonošci (kao što su jastozi i rakovi) imaju osjećaje te ih se mora tretirati kao osjetilna bića.
Korišteno je osam različitih načina mjerenja osjećaja, uključujući postojanje receptora boli, veze između receptora boli i određenih regija mozga, analize ponašanja poput reakcija na prijetnju, prilike za nagradu i zaštitu od ozljeda, reakcije na anestetike i analgetike te sposobnost učenja.
Zaključeno je kako postoji vrlo snažan dokaz osjećaja kod hobotnica i snažan dokaz kod većine rakova. Za lignje, sipe i jastoge utvrđeno je da su dokazi značajni, ali ne i snažni. Međutim, navodi se kako je to rezultat količine pažnje koja je posvećena različitim životinjama zbog nemogućnosti držanja nekih životinja u laboratorijima te njihove nedostupnosti znanstvenicima. Zbog toga se smatra da se zaštita mora odnositi na sve navedene životinje.
Što to konkretno znači i hoće li se ovime zabraniti izlov i ubijanje rakova, jastoga, hobotnica, lignji i ostalih životinja obuhvaćenih istraživanjem? Odgovor je, nažalost, negativan. Jedina „pomoć“ koju će dobiti je ta da ih se neće smjeti kuhati žive.
Činjenica da će svejedno, kao osjećajna bića, osjećati bol, strah, patnju i paniku prilikom svoje nasilne smrti nije uzeta u obzir.
Ne samo da se izlov hobotnica neće smanjiti, nego je u planu izgradnja farme za njihov uzgoj.
Španjolska kompanija Nueva Pescanova je objavila kako će početi prodavati hobotnice uzgojene na farmi 2023. godine. Razlog zbog kojeg do sada nije postojala niti jedna farma za uzgoj hobotnica nije dobrobit životinja već nemogućnost razmnožavanja hobotnica u zatočeništvu.
Iz tvrtke Nueva Pescanova sada tvrde da su pronašli način te da planiraju uzgojiti 3000 tona hobotnica godišnje. Njihovo objašnjenje za ovu odluku je kako će time smanjiti izlov hobotnica u divljini. Nije otkriveno u kakvim će uvjetima živjeti, kako će ih se hraniti te na koji način će ih ubijati.
Zabrana ubijanja hobotnica, kao i svih drugih životinja, kad smo već kod toga, nikome nije pala na pamet.
Inače, procjena je da se godišnje ulovi 350 000 tona hobotnica te se, naravno, njihov broj u prirodi značajno smanjuje.
U dokumentarnom filmu nagrađenom Oscarom My Octopus Teacher (u Hrvatskoj prevedenom Hobotnica i ja) pokazano je koliko su hobotnice inteligentne. Imaju velike, kompleksne mozgove čija se struktura dosta razlikuje od ljudske, ali imaju neke funkcije kao i mozgovi sisavaca, poput sposobnosti učenja, rješavanja problema, a možda i sposobnosti sanjanja.
Istraživanje s početka teksta te zakon koji će ga slijediti je korak u dobrom smjeru, ali nedovoljan. Hobotnice, sipe, lignje, jastozi i rakovi su ovime dovedeni na razinu zaštite koju uživaju i druga osjećajna bića poput svinja, krava, ovaca i kokoši. Nažalost to ne sprječava njihovo držanje na farmama u uvjetima nedostojnim živih bića te završetak njihovih tužnih života u boli i patnji kako bi postali nečiji obrok.
Jedini pravi i moralno ispravan korak je prestanak konzumacije svih proizvoda životinjskog porijekla i prelazak na veganstvo. To je najmanje što možemo učiniti.
Restoran Vegehop već 20 godina za vas priprema zdravu i ukusnu vegansku hranu i to ćemo činiti i dalje. Podržite nas i budite dio promjene zajedno s nama.
