Kako veganstvo utječe na klimatske promjene
Već godinama su klimatske promjene jedna od najzastupljenijih tema u hrvatskoj i svjetskoj javnosti.
Sam pojam klimatskih promjena odnosi se na dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od deset do milijun godina.
U ovom članku bavit ćemo se sve većim utjecajem čovjeka na klimatske promjene, koji je povezan s globalnim zatopljenjem.
U studenom ove godine održana je Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP26). Konferencija se održala u Glasgowu (UK) te su na njoj sudjelovali vodeći ljudi najvećih i najbogatijih zemalja svijeta.
Zaključak konferencije je kako je cilj u sljedećem desetljeću (do 2030.) zadržati povećanje globalne temperature ispod razine od 1,5 °C, što će zahtijevati smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 45 posto.
Europska unija obvezala se smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 55 posto do 2030. te postati ugljično neutralna do 2050. To konkretno znači kako bi se trebala postići ravnoteža između emisije i apsorpcije ugljika u tzv. ponore. Glavni prirodni ponori su tlo, šume i oceani. Prema procjenama prirodni ponori mogu godišnje ukloniti četiri puta manju količinu ugljika od one koja se emitira u atmosferu. Nažalost, još uvijek ne postoje umjetni ponori ugljika pa je jedini način postizanja ugljične neutralnosti smanjenje emisije ugljika.
Svjesni smo da kao pojedinci ne možemo utjecati na globalne politike te se možemo samo nadati kako će vlade provesti odluke koje su donijele.
Međutim, postoji li ipak nešto što možemo učiniti kako bi se smanjila emisija ugljika? Znamo kako se izgaranjem fosilnih goriva oslobađaju ogromne količine ugljika pa je svakako jedan od koraka koje možemo napraviti kupnja električnog automobila ili bicikla.
Postoji opcija koja ne iziskuje tako značajne financijske izdatke, a to je prelazak na vegansku prehranu. U nastavku ćemo vam na nekoliko primjera prikazati zašto je tome tako.
Osim mučenja životinja, industrijskom proizvodnjom mesa doprinosi se emisiji stakleničkih plinova. Svaka konvencionalna farma proizvede količinu ugljičnog dioksida koja je ekvivalent tri tone godišnje, a te vrijednosti će u budućnosti samo rasti zbog sve veće potražnje za hranom.
Prema istraživanju UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) uzgoj stoke generira 18 posto veću emisiju ugljičnog dioksida od prijevoza. Također se navodi kako zbog širenja površina za ispašu stoke dolazi do deforestacije koja, kako smo naveli ranije, uzrokuje povećanje topline.
Postoji i istraživanje Sveučilišta u Chicagu koje pokazuje kako je prelazak na vegansku prehranu učinkovitiji u smanjivanju globalnog zatopljenja od smanjivanja emisija iz automobila. Ovo istraživanje detaljno navodi ogromne prednosti za okoliš kao i za boljitak osobnog zdravlja pojedinca.
Milijarde životinja nagurane su na farmama u boksove te proizvode ogromne količine metana u svom probavnom sustavu i u izmetu koji izbacuju. Pokazalo se da je svaka molekula metana 20 puta učinkovitija u zadržavanju topline u atmosferi.
Također je dokazano da se za jednu kaloriju životinjskog proteina oslobodi 10 puta više ugljičnog dioksida nego za jednu kaloriju biljnog proteina.
Hranjenjem i pojenjem tako velike količine životinja potroše se i ogromne količine vode, dok je cijeli proces uzgoja, hranjenja, ubijanja, prerade i transporta mesa krajnje energetski zahtjevan i štetan za okoliš. Naravno i za same životinje koju budu ubijene.
Dakle, ako želite pozitivno utjecati na klimatske promjene, važan korak u tom smjeru je prelazak na vegansku prehranu. Ako ste već na takvoj vrsti prehrane, sigurno su vam poznati pozitivni učinci na vaše zdravlje koje ovakva prehrana pruža.
Pozivamo vas da zajedno s nama hodate tim putom i činite dobro vlastitom zdravlju kao i zdravlju našeg planeta.
Mi vam s tim ciljem već 20 godina pripremamo samo najbolju hranu od najzdravijih i najsvježijih namirnica biljnog porijekla.
Provjerite što smo vam pripremili u našem restoranu ili naručite dostavu. Osim što činite dobro sebi, činite dobro i našem planetu.
Vaš Vegehop tim
