Listopad - mjesec bilja i životinja
Listopad je mjesec posvećen biljnoj prehrani i svjesnosti o važnosti prehrane zbog vlastitog zdravlja, zdravlja planeta, životinja i ljudi. Da ljudi sve više razmišljaju, dokazuju i nedavna istraživanja. Broj vegetarijanaca je znatno porastao, a nastavi li se tim putem, emisija štetnih plinova bi pala za 60%. O dobrobitima govore i znanstvenici s Oxford-a, koji su izračunali da bi do 2050. godine broj smrtnih slučajeva uzrokovanih neadekvatnom prehranom, uz biljnu prehranu bio 7 milijuna puta manji.
Prvo vegetarijansko društvo (Vegetarian Society) osnovano je 1847. godine u Londonu. Svjetski dan vegetarijanstva počeo se obilježavati prije 40 godina, 1. listopada 1977. godine kako bi se potaknula svjesnost o etičkim, ekološkim, zdravstvenim i humanitarnim prednostima biljnog načina života.
Da je vegetarijanaca sve više, ilustrira primjer Britanije gdje je u razmaku od 5 godina broj vegetarijanaca porastao za 10%. Zanimljivo je da je u populaciji mladih od 16 do 20 godina čak 20% onih koji su s jelovnika uklonili meso.
Stočarstvo je golemi izvor stakleničkih plinova koji se emitiraju u atmosferu, osobito metana, koji svojim djelovanjem ugrožava cijelu planetu te dovodi do klimatskih promjena koje su zadnjih godina sve kritičnije, a na koje su znanstvenici upozoravali puno ranije.
Godišnje se u svijetu uzgoji i zakolje 70 milijarda životinja samo radi ljudske prehrane! Stručnjaci upozoravaju da bi emisija štetnih plinova pala za 60% kada bi se danas prestalo s uzgojem stoke. Zbog profita velikih kompanija koji ne mare za budućnost čovječanstva (a pogotovo bilo kojeg drugog živog bića), red je na pojedincima da se osvjeste i svojim primjerom ovu planetu sačuvaju. Vegetarijanstvo se možda čini kao mali korak, ali svaki korak se broji! :)
Nedavno su znanstvenici sa Sveučilišta Oxford izračunali da bi dobrobit od trenutačnog prelaska čovječanstva na biljnu prehranu bila 7 milijuna smrtnih slučajeva manje do 2050. godine. Biljna prehrana će smanjiti broj srčanih oboljenja, dijabetesa, moždanih udara i brojnih modernh bolesti.
U Hrvatskoj živi više od 150 000 vegetarijanaca. Čak 86% građana podržava biljnu prehranu, a njih 29% smatra da bi jednoga dana i sami mogli prijeći na biljnu prehranu.
Iako stručnjaci s područja zdravstva zbog suučešća u mesnoj industriji nemaju jedinstveno mišljenje o dobrobiti biljne prehrane, Američka nutricionistička udruga i nutricionisti Kanade ističu da je raznolika veganska i vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije te da je primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana zdrava, nutritivno dostatna i osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti.
Često se ljudi za bezmesnu prehranu odluče kada bolest nastupi, no s obzirom na dostupne informacije i sve veću osvještenost čovječanstva o vlastitom zdravlju, svakako je bolje spriječiti na vrijeme nego liječiti s manje vremena.
Od vremena našeg djetinjstva, kvaliteta namirnica se znatno promijenila. Najveći problem je svakako u uzgoju i iskorištavanju stočnih životinja koje se, uz svu patnju kako bi bile na našem tanjuru za kratkoročno zadovoljstvo, dodatno filaju i ispiru raznim otrovima kako bi preživjele uvjete u kojima se nalaze. Svi ti otrovi ostaju u hrani koju jedemo, te ju proizvođači sami nikada ne bi pojeli. Zašto to rade, znaju samo oni.
Što biljna prehrana zahtjeva? Tlo, sunce i vodu. Poduprite domaće proizvođače, sadite sami i živite zdravo! Promjenu ćete osjetiti vrlo brzo, a vaše tijelo skupa s cijelom planetom će vam biti neizmjerno zahvalno :)
Gosti našeg restorana često s nama podijele radosne vijesti o dobrobitima na njihovom zdravstvenom polju od kada im je barem jedan obrok tjedno upravo u Vegehopu :)
Zbog raznolikosti i nutritivnog balansa naših dnevnih menija od kojh se ljudi automatski osjećaju nahranjenima i zdravijima, s ponosom možemo reći da jela koja stvaramo stvaraju sretnu i zdravu okolinu :)
Vidimo se u Vegehopu!
