Skoči na glavni sadržaj
x

POSAĐENO DRVO POVODOM PROSLAVE 20 GODINA POSTOJANJA VEGANSKOG RESTORANA VEGEHOP

Proslavimo objetnicu 20 godina postojanja Vegehopa u suradnji s Koogle Earth projektom, uz 50% popusta na sadnice koje možete podići u restoranu u Vlaškoj 79 u Zagrebu.

Vlasnik veganskog restorana Vegehop Dalibor Marić i osnivač i suvlasnik Projekta O2 Goran Ladišić su na obroncima brda Bizek zajedno posadili drvo iz Koogle.

Dalibor: Evo nas u dvorištu Hare Krišna hrama, čiji su nam stanovnici ljubazno dozvolili da povodom 20. godišnjice postojanja veganskog restorana Vegehop zasadimo jedno drvo hrasta lužnjaka iz "koogle". No, kasnije ćemo više o tome.
Na njihovom smo imanju, budući da su oni već svojim načinom života poznati kao veliki ekolozi - od veganske i vegetarijanske prehrane, solarnih panela na krovu, peći na pirolizu, odvojenog prikupljanja otpada i drugih sličnih akcija, do življenja po principima nenasilja.
Saznavši za našu akciju, ljubazno su nam ustupili zemljište za sadnju drveta.
Pred nama je Goran iz Projekta O2, a ja sam Dalibor Marić, vlasnik i voditelj veganskog restorana Vegehop, koji ove godine slavi 20 godina postojanja.
Tim povodom smo presadili drvce iz proizvoda Koogle Earth kao jednog od proizvoda Projekt O2 i takvih 20 kugli, povodom naše obljetnice, će doći i do vaših domova.
Gorane, Projekt O2, kada je nastao, koliku uspješnost ima i koji je cilj tog projekta?
Samo da kažem, ja sam prvi put sreo Gorana na jednoj veganskoj radionici na kojoj je on izložio te kugle i drvca. Tada mi ništa nije bilo jasno, i bilo mi je kompletno nespojivo  drveće sa staklenim kuglama.
Danas sam tako sretan da sam sreo Gorana i svoje prvo drvo posadio uz njegovu pomoć.
Vjerujem da ćete i vi osjećati takvu sreću.

Goran: Dobar dan svima, prije svega bi se zahvalio na pozivu i na tome što dijelimo iste vrijednosti na planetu Zemlji.
Iskoristio bi priliku da čestitam za prvih 20 godina postojanja Vegehopa, i želim vam još 20 i da skupa zasadimo nova drvca.
Što se tiče Projekta O2, pojavio se 2020. godine u ožujku, taman kada nas je dohvatila i korona, pa se volimo zafrkavati da je to Korona projekt.
Smisao Projekta O2 je rad na osviještenosti ljudi i potrebi za zaštitom planeta Zemlje. Mi to radimo tako da osiguramo ljudima mogućnost uzgoja samog stabla, jer mislimo da je potreba ljudi da se oni povežu s tim stablima. S druge strane nudimo mogućnost da čovjek sam uloži sebe i svoj trud i energiju kako bi očuvao planet Zemlju. Doslovno se radi na osviještenosti pojedinaca i grupa ljudi kako bi se svi skupa uhvatili u koštac s problemima koje nam uzrokuju klimatske promjene.
Projekt O2 ima dva  proizvoda, jedan se zove Koogle Earth, kojeg smo danas Dalibor i ja iskoristili za sadnju stabla.
Drugi proizvod je Forest in the box, radi se o sličnom proizvodu. U njemu se nalazi kompletna priprema za sadnju i uzgoj stabala, dok u Koogle Earthu dobijete mladicu drveta.
Ono što bi još spomenuli u svakom slučaju, to je naša treća usluga koju nudimo, koja je namijenjena velikim organizacijama i tvrtkama, a radi se o pošumljavanju većih površina šuma, pomoću drona. Možemo reći da smo do sada u ovoj godini , koliko god ona bila izazovna, ostvarili dogovore s nekim kompanijama, na čemu im ovim putem zahvaljujem.

Dalibor: Za naše čitatelje, objasnimo što je Koogla.
To je staklena kugla, i što se nalazi u njoj?
Naši čitatelji će imati priliku dobiti 20 Koogli.

Goran: Koogla ima svoju priču. Martina Šimunković je osoba koja proizvodi Koogle, a radi ih ručno i na tradicionalan način što daje dodatnu vrijednost našem proizvodu. U Gornjem Stenjevcu postoji takva jedina proizvodnja u Hrvatskoj.
Prije 130 godina su Nijemci došli u ove krajeve s idejom proizvodnje staklenih proizvoda.
Martina, njezin otac i djed i njezin pradjed su radili na tome da taj obrt opstane.
Koogla je idealan inkubator za rast mladice drveta. On sprječava bilo kakve negativne utjecaje, kao što su promjena temperature i premalo vlage. S druge strane omogućava prisutnost svjetla i održavanje te vlage.
Edukativni dio projekta je da ljudi shvate da se to ne mora zalijevati kao i drugo cvijeće. Potrebno je puno manje vlage jer je to idealan inkubator za razvoj jednog stabla.

Dalibor: Tu se moram uplesti, jer kada mi je Goran ponudio Kooglu, ja sam, kao čovjek koji živim dosta dinamičnim životom, rekao da me je strah držati bilo kakvu biljku i imati odgovornost, redovito je zalijevati. Rekao mi je da se praktički ne treba zalijevati, svakih 10-ak dana s par kapi.
To je jedan bio-perpetuum mobile. Ujutro se iznenadim kako se kugla orosila, i sva ta rosa se ponovno vraća u zemlju i daje potrebnu vlagu. Takav projekt još nisam nigdje u svijetu vidio.
Uzimajući tu kuglu od njega, nisam ni znao koliku će mi sreću i radost donijeti, imati svog "kućnog ljubimca" o kojem se ne morate brinuti.
A najljepši trenutak je upravo sadnja tog drveta. Kada se to drvo sadi?

Goran: Imamo dva perioda u godini, jedan je u proljeće. Iako, neki dan smo imali i mraz (intervju je rađen krajem travnja op.a.). Mi sugeriramo da se sadnja odvija u rujnu u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, kako bi se stablo stiglo uhvatiti prije mrazova, a u priobalju je moguće saditi još u listopadu.

Dalibor: Koliko drvo treba izići iz Koogle da bi se moglo saditi?

Goran: Naša je preporuka, što stoji i u uputama koja se dobiju uz proizvod, je 20-30 cm kada je dovoljno snažno i jako da preživi tu promjenu.

Dalibor: Što radimo onda s tom Kooglom? Onako ju u sreći razbijemo, živiooo! (smijeh)

Goran (uz smijeh): A ne, zamišljeno je na drugi način, da se Koogla iskoristi ponovno. U toku listopada šume su pune žireva i drugih sjemenja stabala. Zapravo, pokušavamo natjerati ljude da sami uberu te žireve,  zasade ih i pokrenu cijeli taj proces novog stabla. I da ono opet završi u prirodi - tako ćemo bitno utjecati na klimatske promjene.

Dalibor: Vječni prirodni proces. Neki dan je bio Dan planeta Zemlje kojoj se samo možemo diviti kako je ona uredila tu samoodrživost. Naravno, mi ljudi smo se tu uspjeli uplesti i pokvariti tu samoodrživost.
Ovo je projekt na našoj individualnoj osnovi, da svatko od nas može doprinijeti našem planetu i Hrvatskoj.
Ipak, čak i ako bi se svi prihvatili koogli to ne bi bilo dovoljno brzo za neke rokove koje moramo ispuniti. Rekao si da postoje norme u EU koje se moraju zadovoljiti, u smislu pošumljavanja do određene godine. Kada bi se svi mi mobilizirali i sadili, svejedno ne bi uspjeli ispuniti te norme. No, ti si došao na jednu drugu ideju i pokrenuo još jedan projekt.

Goran: Da, Europska komisija je zadala određene ciljeve, do 2030. godine, pa i 2050. godine, trebali bi uspostaviti tu neutralnost što se tiče utjecaja na planet Zemlju.
Osmislili smo projekt kako bitno ubrzati taj proces pošumljavanja.
Iskoristit ću priliku spomenuti kako smo napravili jedno istraživane u kojem je sudjelovalo 800 ljudi, gdje se pokazalo da se više od 70%  nasumično odabranih ljudi izjasnilo da su eko osviješteni. No, svega 20 % ispitanika je spremno nešto konkretno poduzeti, kao što je čišćenje nekog područja, sadnja stabla… Bitna je razlika između poistovjećivanja sa zaštitom okoliša i konkretnim aktivnostima po pitanju zaštite okoliša.
U našem projektu radi se o korištenju drona kako bi se ubrzao proces sadnje većih i teško dostupnih opožarenih područja. Tako nešto ne postoji u ovoj regiji, prostorima bivše Jugoslavije.
Radi se o tome da bi naš dron mogao bacati 200 seed bombica u minuti na određeno područje.
Već smo spomenuli da su to prepoznale određene kompanije u Hrvatskoj, što nam je jako drago da su i oni shvatili da je prekrasno baviti se društveno odgovornim poslovanjem i pomaganjem potrebitima, ali da su problemi koji se tiču klimatskih promjena broj jedan.

Dalibor: Kada kažemo dron koji to sadi, kako to funkcionira? Što ako se žir oštetiti prilikom pada s velikih visina?

Goran: Seed bomb je žir koji se nalazi u mješavini zemlje, određenih supstrata koji su potrebni za brži razvoj stabala i u glinenoj ovojnici.
Ta glinene ovojnica služi da ga čuva ne samo prilikom pada, već i od prirodnih neprijatelja, jer žir je nešto čime se hrane divlje svinje, vjeverice i mravi..
Baca se s visine od 20-30 m. Napravili smo preko 200 istraživanja kako bi ustanovili koja je idealna visina i kugla od gline ostala čitava. I kada je jednom na zemlji, prilikom prve kiše se glina otopi.
Cijeli proces je jako moderniziran, postoji softver koji određuje koordinate po kojima se planira sadnja, znači nije gdje i ako padne, već se sadnja vrši prema planiranim koordinatama.
Nekakva buduća, finalna verzija je da u cijeloj operaciji sudjeluju tri drona, jedan koji snima i šalje koordinate na druga dva drona koji na temelju tih koordinata vrše sadnju.

Dalibor: Ta glinena opna, bombica, zvuči kao jaje za embrio koji unutar svoje ljuske ima sve za početak života.

Goran: Da, to je smisao, da sadrži sve prijeko potrebne, hranjive i zaštitne tvari u samom početku sadnje.
Podatak je da preko 40 % svih sadnica uspijeva, na što smo izuzetno ponosni.

Dalibor: Koliko košta dron sa svim softverima?

Goran: Sami dron košta oko 10.000 eura , a isto toliko košta i nadogradnja drona da bi mogao nositi te kuglice, softveri…

Dalibor: Nadam se da ćemo se opet naći za 20 godina, kada ćemo se diviti ovom našem zasađenom hrastu lužnjaku koji će tada biti velik. Onda ćemo slaviti 40 godina postojanja našeg veganskog restorana.
A sad jedna važna napomena - svi vi čitatelji koji nabavite ove kugle, ne možete baš otići u šumu i posaditi drveće gdje god to želite. Zar ne, Gorane?

Goran: Prvo da se zahvalim na lijepim željama da se vidimo za 20 godina.
Kod nas je zabranjena sadnja stabala bez odobrenja institucija.
Projekt O2 želi dati informaciju gdje su moguće lokacije za sadnju. To će nam omogućiti naša aplikacija Tree for Life.
Također, u razgovorima smo s Hrvatskim šumama kako bi se omogućila sadnja dronom.

Dalibor: Ili uvijek možete u svome vrtu, kao što smo mi iskoristili ovaj vrt Hare Krišna hrama, posaditi svoje drvo.
Svi vi koji se odlučite za ovaj vid uzgoja drveta kod kuće, po svoje Koogle morat ćete doći fizički u restoran Vegehop, jer se ne šalju poštom. Razlog tomu je da je kugla otvorena i postoji mogućnost da ih dostavna služba okrene i time se uništi mladica.
Dakle, kada dođete po svoju Kooglu, ostanite i na ručku u restoranu Vegehop.
Zahvaljujemo se i svima vama koji ste nas bodrili ovih 20 godina, i omogućili Vegehopu da opstane, jer da nije bilo vas, ne bi bilo niti nas.
Pozivamo vas da nastavite kroz ovakav vid prehrane brinuti o zdravlju i kušati naše specijalitete. Tako također brinemo i o zdravlju planeta. A uz to posadimo li po jedno drvo, svatko od nas, oko skoro 4 milijuna novih stabala bi niklo u Lijepoj našoj.
Gorane, hvala ti puno na tvome posjetu i inicijativi.

Goran: Hvala vama i radujem se skorašnjim zajedničkim akcijama

Dragi čitatelji, svi koji se prvi javite mailom na info@vegehop.hr možete dobiti drvo u koogli po cijeni od 50 kuna (s popustom od 50%). I naravno, morat ćete po njega doći osobno u restoran u Vlašku 79, kao što smo napomenuli, jer se ne može slati poštom.