Uravnotežena prehrana ima izniman utjecaj na psihomotorni razvoj. Doktorica medicine donosi istraživanja kojima ukazuje na što pripaziti i što odabrati za pravilan unos hranjvih tvari.
Izniman utjecaj na psihomotorni razvoj i smanjenje nastanka kroničnih bolesti
Zdrava prehrana trebala bi se temeljiti na raznovrsnosti kako bi došlo do normalnog rasta i razvoja. Vegetarijanska i veganska prehrana do nedavno su bili nepoznata tema kad je riječ o prehrani. U literaturi se posljednjih godina pojavljuju brojni dokazi o mnogostrukim dokazima i prednostima uravnotežene vegetarijanske i veganske prehrane, kao što su manji rizik za razvoj pretilosti, bolesti srca i krvnih žila, visokog tlaka, dijabetesa tipa 2 te pojave različitih vrsta raka.
Stav Američkog društva za prehranu (engl. American Dietetic association- ADA), Udruženja dijetetičara Kanade (engl. Canadian Association of Dietitians), Američke akademije za pedijatriju (engl. American Academy for Pediatrics- AAP) te Japanskih nutricionista je da je dobro planirana vegetarijanska prehrana zdrava i prehrambeno adekvatna te korisna u prevenciji određenih kroničnih bolesti.
Bjelančevine su važne za rast, obnovu tkiva i optimalno djelovanje imunološkog sustava. Dovoljan unos bjelančevina dobiva se iz žitarica, mahunarki, te proizvoda od soje (tofu, tempeh) i seitana. Sve esencijalne aminokiseline mogu biti unesene iz biljnih izvora.
Neka hrana bogatija je željezom, kao špinat, suho voće, grah te bulgur. Inhibitori apsorpcije željeza u biljnoj prehrani su vlakna i fitati koji se nalaze u mahunarkama, orašastim plodovima i cjelovitim žitaricama. Dobro je znati da vitamin C iz voća i povrća (naranča, jagoda, rajčica) pomaže apsorpciji ne-hem željeza. Dobar izvor su kalcijem obogaćeni proizvodi od soje, kao i sok od naranče. Hrana kao što su smokve, melasa, sezamove sjemenke, kelj, brokula ga također sadrže. Najbolji izvor kalcija je povrće sa manjim udjelom oksalata kao što je brokula, kineski kupus, kelj i kovrčavi kelj.
Omega-3 masne kiseline imaju svoju ulogu u optimalnom psihomotornom razvoju i tijelo ih samo ne može proizvesti. Linoleinska kiselina kojom obiluju neki biljni izvori pretvara se u tijelu u DHA (dokozapentaenoičnu kiselinu) i EPA (eikozapentaenoičnu kiselinu). Efikasnost te pretvorbe smanjena je u prehrani bogatoj omega-6 masnim kiselinama (linolna kiselina u suncokretovom ulju te žitaricama). Poglavito DHA ima ključnu ulogu za rast i razvoj mozga, a možemo ju pronaći i u morskim algama. Da bi se održao povoljan odnos omega-6 i omega-3 masnih kiselina preporučljivo je konzumirati hranu koja sadrži dosta linoleinske kiseline (mikro-alge, orasi, repičino ulje, mljeveni lan ili laneno ulje, sojino ulje).
Dnevni meniji restorana Vegehop analizirani su s ciljem upoznavanja o dobrobitima raznovrsne prehrane. Unutar četiri particije birane namirnice i pažljiva kombinacija donose brojne pogodnosti te je stručna analiza potvrdila zašto su dnevni meniji omiljen izbor naših gostiju.
S ciljem stvaranja zdrave sredine i edukacije, pozivamo vas da odaberete zdravije za sebe i uživate u bojama i okusima koje vam pripremamo s ljubavlju!
Literatura:
· Van Winckel M, Vande Velde S, De Bruyne R, Van Biervliet S. Clinical practice: Vegetarian infant and child nutrition. Eur J Pediatr 2011;170:1489-1494.
· Dunham L. Kollar L. Vegetarian eating for children and adolescents. J Pediatr Health Care 2006;20:27-34.
· Moilanen Brita C. Vegan diets in infants, children and adolescents. Pediatr Rev 2005;174-176.
· Mangels AR. Messina V. Consideration in planing vegan diets: infants. J AM Diett Assoc 2001;101:670-677.
· Messina V. Mangels AR. Consieration in planning vegan diets: children. J Am Diet Assoc 2001;101:661-669.
· Agostoni C, Decsi T, Fewtrell M, Goulet O, Kolacek S, Koletzko B, Michaelsen KF, Moreno L, Puntis J, Rigo J, Shamir R, Szajewska H, Turck D, van Goudoever J. Complementary feeding: a comentary by the ESPHGAN Comitee on nutrition. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2008;46:99-110.
· Mičetić-Turk D, Šikić Pogačar M. Vegetarijsnstvo, makrobiotika, samoinicirane dijete: dobrodošla aktivnost ili ne. Pediatr Croat 2014;58:164-168.
